![]() |
![]() |
|||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
|
|
Nacionalni parkovi.... Nacionalni park je vece podrucje izuzetnih prirodnih kvaliteta, koje obuhvaca jedan ili više sacuvanih ili ljudskim korištenjem neznatno izmijenjenih ekosistema. Dopuštena je jedino tradicionalna poljoprivreda i turisticko-rekreativna djelatnost. U Hrvatskoj je proglašeno osam nacionalnih parkova. To su: Nacionalni park Brijuni, Nacionalni park Kornati, Nacionalni park Krka, Nacionalni park Plitvicka jezera, Nacionalni park Mljet, Nacionalni park Risnjak, Nacionalni park Sjeverni Velebit i Nacionalni park Paklenica. Smještaj naših nacionalnih parkova jasno ocrtava i prirodnu raznolikost Hrvatske. Tako su tri parka izrazito planinska - Risnjak, Paklenica, Sjeverni Velebit, tri su otocna - Kornati, Mljet, Brijuni, a dva su jasan primjer bogate krške hidrografije - Plitvicka jezera i Krka. Nacionalni park Risnjak je 1953. godine proglašen Nacionalnim parkom. Znacaj Nacionalnog parka Risnjak je u tome da se na neveliku prostoru, zahvaljujuci cvorišnom prostoru Gorskog kotara, preplicu razni klimatski utjecaji: oštra alpska klima, blago podneblje Jadrana, kontinentalne odlike Panonske nizine i gorska svježina Dinarida. Risnjak ima znacajnu ulogu u zdravstvenom turizmu i posebno je atraktivan za izlete - planinska klima, tereni za zimske sportove, planinske staze, lov i ribolov. Nacionalni park Paklenica nalazi se u zaledu Starigrada i obuhvaca dva kanjona, Veliku i Malu Paklenicu. Nacionalni park Paklenica je velicanstven krški fenomen, a strme strane kanjona visoke su i do 400m. Paklenica je prostor jedinstvenog i neobicnog dodira mora i planine, bogata šumama bukve i crnog bora, špiljama i jamama. Na prostoru Nacionalnog parka Paklenice od morske obale pa do najviših vrhunaca Velebita raste oko 800 biljnih vrsta. Od toga je 40-ak endema, biljaka uske rasprostranjenosti. Nacionalani park Sjeverni Velebit proglašen je 1999. godine kao osmi i najmladi Nacionalni park u Hrvatskoj. Najimpresivniji dijelovi Nacionalnog parka Sj. Velebit su Rožanski i Hajducki kukovi. Nacionalni park Kornati je otocna skupina od 140 otoka, otocica i grebena. Zbog izuzetne razvedenosti obale, brojnih uvala, cistoga mora, akvatorija bogatog ribom, Nacionalni park Kornati su pravi raj za nauticare i ljubitelje robinzon turizma. Otok Mljet je najzeleniji jadranski otok, a trecina otoka spada pod Nacionalni park Mljet. Otok Mljet je proglašen nacionalnim parkom zbog izuzetne prirodne ljepote, bogatstva flore i faune, a brojne plaže, lovišta riba i jastoga i brojni kulturno-povijesni spomenici cine ga vrlo privlacnim turistickim odredištem. Fenomen sustava jezera proslavio je otok Mljet širom svijeta. Nacionalni park Brijuni proglašen je 1983.god., a sastoji se od 14 otoka i otocica od kojih su najrazvedeniji su Veliki Brijuni i Mali Brijuni. Obale su uglavnom niske i kamenite, ali lako pristupacne, a ima i pješcanih i šljunkovitih uvala. Par hotela smješteno je na otoku te nude potpunu uslugu i miran odmor. Ljubitelji golfa mogu uživati u prirodi i igri. Proci Brijune biciklom ili jašuci poseban je doživljaj. Nacionalni park Plitvicka jezera je najveci i najstariji nacionalni park te jedan od najpoznatijih europskih parkova i prirodni spomenik koji se nalazi na Popisu svjetskog nasljeda UNESCO-a. To je šumovit planinski kraj kroz koji se niže 16 jezera i jezerca. Uz mnogobrojne vrste ptica i sitne divljaci, u Parku ima srna, medvjeda, divljih svinja i divljih macaka, a u vodama pastrva. Nacionalni park Plitvicka jezera su poznato turisticko odredište i izletište. Nacionalni park Krka prostire se površinom od 142 m2, a rijeka Krka je krški fenomen, koja, probijajuci se prema moru, oblikuje brojna jezera, slapove i brzace. Na otoku Visovcu na istoimenom jezeru, izmedu dva najljepša slapa - Roškog slapa i Skradinskog buka - nalazi se franjevacki samostan. Medu sisavcima najvrijednija je fauna šišmiša, koja sadrži 18 vrsta, uglavnom ugroženih ili pred izumiranjem u Europi. Hrvatska se može pohvaliti velikim brojem prirodnih ljepota i netaknute prirode. U okolici nacionalnih parkova zasigurno cete pronaci smještaje u apartmanima i sobama obiteljskih kuca, te pansionima. Manji hoteli i lovacke kuce nude smještaj sa svom dodatnom ponudom: restorane, konobe, rekreaciju. Istice se lovni turizam, jahanje, ribolov.. Seoski turizam sa ponudom smještaja i prehrane, sve više privalci strane goste koji su prepoznali kvalitetu. |